Područje Latinske Amerike jedno je od socijalno i ekonomsko najugroženijih područja na svijetu.
Nedavne prirodne katastrofe koje su zadesile to područje pokrenule su lavinu rasprava o povezanosti gospodarske situacije neke regije i mjera obrane te sanacije prirodnih katastrofa.
U prvom redu ponukani s konstantnim sušama i poplavama te brojnim posljedičnim klizištima tla, vulkanskom erupcijom Calbuca krajem travnja, stručni ljudi iz područja prirodnih znanosti i ekonomski eksperti prokomentirali su nošenje zemalja trećeg svijeta s nedaćama koje intenzivna promjena klime započeta sredinom prošlog stoljeća nosi za sobom.
U svom osvrtu dotakli su se i utjecaja neobično jakog El Niña, koji je tijekom posljednjih mjeseci bio dodatni modifikator vremenske situacije nad Latinskom Amerikom.
Meteorolozi Accuweathera navode kako ovogodišnji El Niño tom dijelu svijeta donosi sušna razdoblja, uz izolirane grmljavinske aktivnosti popraćene obilnim kišama koji bi za kratko vremensko razdoblje mogle izazvati i poplave.
Prema podatcima objavljenim u poznatom američkom New York Timesu, u razdoblju od 2003. do 2012. godine većina zemalja Srednje i Južne Amerike porastom BDP-a omogućila je svojem stanovništvu nešto viši životni standard, iako brojka onih koji dnevno preživljavaju sa svotom od 4 američka dolara (približno 28 kuna prema aktualnom tečaju) prelazi 130 milijuna.
Gledano na svjetskoj razini, onih koji žive na granici siromaštva iz dana u dan ima sve više, a pritom valja naglasiti i pojačan efekt ekonomske polarizacije, budući da onih koji se izjašnjavaju kao “srednji sloj” danas gotovo da i nema.
Kapitalizam, koji je spojio cijelu kuglu zemaljsku u jedinstveno tržište, sve svoje beneficije ima na uštrb onih najsiromašnijih koji predstavljaju samo sredstvo radne snage i jeftini izvor sirovina.
Upravo takav sustav s “robovlasničkim” elementima u politički nestabilnim državama uzeo je najviše maha, omogućavajući tamošnjem stanovništvu da raspolaže količinama novca jedva dostatnim za život.
Vremenske nepogode velikih razmjera vlastima zemalja trećeg svijeta predstavljaju još jedan trošak kojemu nema mjesta u ionako premalenim proračunima.
S nedovoljnim sredstvima za investicije, primjerice u mjerama obrane od poplava, ne čini se ništa kako bi se eventualna katastrofa spriječila ili, naposljetku, ublažila.
Kao jedinstveni primjer, u New York Timesu izdvajaju Kolumbiju, jedno od bolje stojećih država Latinske Amerike, gdje više od 80 % lokalnih zajednica nema sredstva koja bi iskoristili u slučaju nenadane prirodne katastrofe. U slučaju iste, lokalno stanovništvo ovisilo bi isključivo o pomoći koja bi pristigla izvana.
Naslovna: Erupcija vulkana Calbuco, 23.04.2015.; Izvor: David Cortes Serey/Agencia Uno
